Što je uobičajena poveznica u opačinama kroz povijest našega društva? Sramotna poglavlja povijesti – poput trgovine robljem iz Afrike, masakri i preseljenja civila u ratovima, ugnjetavanje žena i prinuđivanje djece na prisilni rad – sve su to primjeri zlouporabe moći. Bez obzira jesu li razlozi profit, lagodnost, podesnost ili obična zabava, zbog ovakvog stava "tko je jači – taj tlači", društva toleriraju, ovjekovječuju i ozlojeđeno brane neopisivo okrutna djela.

Odlično razumijemo prošle događaje i aktivnosti nakon što su se zbili. Na robovlasništvo, prisiljavanje djece na rad i potlačivanje žena većina ljudi danas gleda kao na nešto loše, ali promjene su nastupile tek kada su obzirni ljudi zahtijevali pravdu i borbu protiv ugnjetavanja.

Hoće li buduće generacije gledati na našu s istim osjećajem srama i užasnutosti koje mi osjećamo čitajući o brodovima krcatima robljem ili prisilnom radu djece u predionicama pamuka? Naša generacija djeluje u istom stilu. Jedina razlika je što današnje žrtve – iskorištavane i zloupotrebljavane jer su "drukčije" i nemoćne – pripadaju drugoj vrsti.

Okrutnosti koje bi danas prouzročile bučne prosvjede javnosti – poput iskorištavanja ljudi, od kojih su mnogi umrli u pokusima s bojnim otrovima u Porton Downovom Centru za istraživanje 1950-tih godina kada je sudionicima istraživanja bilo rečeno kako pomažu u pronalaženju lijeka protiv "obične prehlade" – više se ne toleriraju, jer prihvaćamo da nije u redu nanositi zlo drugim ljudima samo zbog toga što su nemoćni. Putujući cirkusi više ne prikazuju tjelesno hendikepirane muškarce i žene kao "cirkuske nakaze" kako bi se u njih buljilo i ismijavalo ih se. Pa ipak, inteligentne, društvene životinje i dalje se iskorištavaju u pokusima, cirkuskim predstavama i drugim odurnim situacijama.

Uvod>>>

Objašnjenje slika korištenih u projektu.
Film o pravima zivotinja i ostale video galerije
Što i vi možete učiniti kako biste pomogli životinjama.
Trebaju li i životinje imati svoja prava?